U Hrvatskoj školi Miroslava Krleže održan je I. tamburaški kamp u organizaciji Hrvatske škole Miroslava Krleže uz sudjelovanje TS “Rapsodija” iz Semeljaca. Kamp se održao od 21. do 23. ožujka 2025.

Uzbuđeno smo čekali da veliki autobus stigne k nama. Mogli smo birati i hoćemo li prenoćiti u školskom domu ili ćemo ići kući. Kada su stigli gosti, rasporedili su nas po sobama, a poslije smo večerali. Nakon toga smo sjeli u autobus i krenuli na plesačnicu u dvoranu KUD-a “Baranja”. Od 19 do 22 sata ondje smo svirali i učili nove plesove. Gosti su otišli pogledati grad, a nakon toga su se vratili pa smo se s njima igrali, kartali i pričali čak do 23.30, kada je došla nastavnica i rekla da se polako pripremamo za spavanje. Dok smo pošli a spavanje, već je prošla ponoć.

Drugoga dana probudili smo se u 7.00. Spremili smo se i krenuli na doručak, gdje nas je dočekao švedski stol. Poslije doručka smo pokupili instrumente i okupili se u razredu. Gosti su vježbali u auli. Kad smo svi bili na okupu, profesori su donijeli note za glazbu. Naučili su nas nove tehnike sviranja te su nas upoznali s notama. Vježbali smo sve do ručka, koji je bio jako ukusan. Nakon toga smo otišli u tjelesnu dvoranu igrati stolni tenis, u čemu smo se i natjecali. Poslije toga smo se vratili sviranju. Morali smo puno vježbati kako bismo bili usklađeni. Večerali smo, a potom su neki od nas još vježbali. Iskusniji svirači svirali su nam makedonsku glazbu, a ostali su plesali, pjevali i osjećali se dobro čak do 21.30. Malo smo se još kartali i družili pa smo otišli na spavanje.

I trećega smo se dana rano probudili. Bilo se teško ustati jer smo bili vrlo umorni. Pošli smo doručkovati, a nakon toga vježbati. Ovoga dana slijedio je i mali koncert kao završetak Tamburaškog kampa. Prije koncerta održana je glavna proba s gostima. Koncert je počeo u 11.00, a slušali su nas gosti, prijatelji i roditelji. Učenici naše škole bili su prva točka programa te smo izveli tri pjesme. Nakon nas su uslijedili Hrvati iz Semeljaca, koji su predstavili šest pjesama u izvedbi solo izvođača uz pratnju orkestra. Posljednja točka koncerta bilo je zajedničko sviranje učenika naše škole i gostiju. Odsvirali smo glazbeni dio iz filma “Kralj lavova”. Nakon koncerta uslijedio je zajednički ručak za članove kampa. Poslije ručka vratili smo se svojim kućama.

Meni se kamp jako svidio. Nadam se da će se ova tradicija nastaviti i da ću još mnogo puta moći sudjelovati na ovakvim priredbama. Jako sam se dobro osjećala!

Mirna Kassanin, 7. a

Hvala svim sudionicima kampa, posebno profesorima Antušu Vizinu, Grgi Kovaču i Vladi Čatiću, kao i za financijsku potporu Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske!

Na ovogodišnjem Tjednu hrvatskoga jezika u Obrazovnom centru Miroslava Krleže predstavljena je demo verzija Himne i spota, koji je bez dopuštenja autora i suradnika pušten u javnost i podijeljen na društvenim mrežama. Napominjemo da ta verzija nije konačna i da na grub način krši autorska prava. Osim toga, u toj podijeljenoj verziji namjerno je izostavljen završni dio spota, u kojemu se navode imena autora, suradnika i sponzora.
Lijepo molimo sve odgovorne pojedince da taj video dalje ne šire i ne dijele, a s vama u nastavku dijelimo službeni i konačni spot Himne za Krležu.

Autor teksta, autor Projekta, scenarist i redatelj spota: profesor Zoran Marijanović
Glavni koordinatori Projekta: Aktiv hrvatskoga jezika, ravnateljica Janja Živković-Mandić i voditeljica Aktiva Gabriella Kohuth
Autor glazbe: Željko Krušlin Kruška
Aranžman: Ante Toni Eterović
Izvođači: Željko Krušlin Kruška, Robert Radošević (grupa Latino) i učenici 7. razreda
Snimatelj i montežer spota: Máté Arián Géczi
Pokrovitelji: Franck doo Zagreb, Drijen doo Zagreb, Ured glasnogovornika Hrvata u Mađarskoj, Hrvatska državna samouprava i Hrvatska samouprava Pečuha

Zoran Marijanović, prof.

Dana 13. ožujka 2025., u okviru Tjedna hrvatskoga jezika, viši razredi osnovne škole i svi razredi gimnazije posjetili su Hrvatsko kazalište u Pečuhu.
Ondje smo pogledali zanimljivu i poučnu predstavu, koja govori o nasilju i o onim glasovima koji se pojavljuju u našoj glavi i navode nas na dobre ili loše stvari. Glavni je lik djevojka koju jedan mladić maltretira. Radnja se zapetljava oko njihova sukoba, a razrješava se u korist djevojke. Predstava je bila kratka, ali sadržajna, zanimljiva i potiče na razmišljanje. Svakako je preporučamo svima da je pogledaju.
Mislimo da se svakome iz Gimnazije svidjela.

Tekst: Richárd Lőrincz i Fanni Patak, 9. razred
Fotografije: Hrvatsko kazalište u Pečuhu

Dana 10. listopada s razredom smo išli u Prirodoslovni muzej. Onamo su nas vodile nastavnica Tünde i nastavnica Marica.

Teta, koja radi u Muzeju, pričala nam je o životinjama, koje stanuju na Mečeku. Osim toga nam je i pokazala preparirane životinje – jazavca, lisicu, ježa i vjevericu – te lubanju jelena. Svaka skupina dobila je fotografiju jedne životinje pa ju je trebala pronaći u Muzeju. Nakon što smo igrali igru i pogledali izložbu prepariranih životinja, dobili smo za uspomenu označivač stranica.

Bilo je vrlo zanimljivo i poučno!

Tekst napisala: Milla Marijančić, 6. razred
Fotografije: nastavnica Tünde Somogyi

Učenici naše škole, Ana Crnković (4. r.), Aron Crnković (6. r.), Aron Kovač (6. r.), Alina Takaró (6. r.), Jázmin Török (6. r.), su s profesoricom glazbenog odgoja, Martom Rohonczi, sudjelovali na svečanom otvorenju izložbe “OUT OF THE BOX” 28. RUJNA 2024. u Muzeju “Janus Pannonius” u Pečuhu.

U kulturnom dijelu programa mi smo pjevale, a dečki su nas pratili na tamburicama. Osim nas, bio je i jedan KUD iz Međimurja. Članovi tog KUD-a plesali su međimurske plesove. Nakon programa bila je i otvorena izložba međimurskih nošnja. Poslije prijema sretni smo otišli kućama s dobivenim darovima. Za uspomenu su nam ostale majice i šalovi te zajednički provedeno vrijeme.

Tekst napisale: Jázmin Török i Alina Takaró, 6. razred
Fotografije: nastavnica Marta Rohonczi

Agonija[1] – za svakoga ta riječ predstavlja nešto drugo, ali 18. listopada gledali smo jednu jako dobru kazališnu predstavu o tome što taj izraz može značiti.

Riječ je o jednoj drami koju je napisao Miroslav Krleža – U agoniji. Predstava je bila precizno razrađena, a glumci su bili fantastični. Mislim da je bilo trenutaka da se čekao kraj jer su postupci likova bili zastrašujući i dijalozi dugi, ali, za onoga tko je razumio predstavu i zašto se likovi tako ponašaju, ona je bila sasvim dobra.

Likovi su većinom razgovarali na hrvatskom jeziku, a ponekad smo čuli i njemačke izraze. Radnja se odvija 1922. godine. Protagonisti ovoga djela jesu barun Lenbach, njegova supruga Laura Lenbachova i dr. Ivan plemeniti Križovec.

Tijekom predstave vidjeli smo više načina izražavanja vlastitih osjećaja i misli i to kako emocije upravljaju ljudima. Na primjer, kako gnjev preuzima vlast nad jednom osobom i kako onda ona izgubi kontrolu nad svojim postupcima.

Osobno mi se najviše svidjela paralela između čaša i vremena. Bilo je 20 čaša na jednom stolu i, kako je teklo vrijeme, likovi su pili iz čaša i stavljali ih na drugi stol. Na kraju predstave sve su čaše bile na drugom stolu.

Ova je predstava nadmašila moja očekivanja ugodno me iznenadivši. Svima srdačno preporučujem da posjeti Hrvatsko kazalište i pogleda predstavu!

Autorica: Zara Krausz, 9. razred

[1] stanje pomućene svijesti ili nesvijesti pred smrt (izvor: Hrvatski jezični portal (znanje.hr))

Ovoga ljeta u srpnju folklorno društvo Mohač gostovalo je u Međugorju i ondje je sklopilo suradnju s tamošnjim Makedoncima, s folklornom grupom DRIMKOL.

Na naš poziv, 13. listopada 2023., oni su došli u goste u Mohač pa smo imali zajednički nastup uvečer u 20 sati na pozornici umjetničke škole Lajos Schneider. Nakon što su stigli, gosti su željeli su ići na probu, a poslije toga je uslijedio zajednički nastup. Nakon toga smo otišli na svečanu večeru u restoran Blagovaonica i večer nastavili plesačnicom uz orkestar Glasovi, na kojoj smo se zajedno veselili i plesali.

Sutradan smo razgledavali znamenitosti grada Mohača. Naši gosti posjetili su spomen-park Mohačke bitke, nedaleko Mohača, u selu Sátorhely. Poslijepodne naši su gosti imali slobodan program te su se mogli prošetati po središtu grada i pogledati poznati glavni trg. Navečer smo se od njih oprostili i oni su krenuli natrag kući.

Autorica: Mirna Filákovity, 9.razred

12. listopada 2023. g. u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu imali smo priliku otići na hrvatsko-mađarsku književnu večer.

Tijekom programa mogli smo čuti mađarske pjesme na hrvatskom jeziku te i neka uglazbljena djela poznatih autora, kao što su Ferenc Kölcsey, Sándor Petőfi, Mihály Vörösmarty, János Arany, Endre Ady, Attila József, Gyula Juhász, Dezső Kosztolányi, Árpád Tóth, Miklós Radnóti i János Pilinszky. Njihova djela prevodili su istaknuti hrvatski prevoditelji među kojima je, možda najvažniji, Enver Čolaković.

Na pozornici su se predstavili Marica Fačko i Stipan Đurić kao recitatori te smo Đurića mogli poslušati i u izvedbi uglazbljene pjesme Petőfija i Adyja u pratnji Valéra Hegedűsa na glasoviru, koji je odsvirao i druga djela poznatih mađarskih skladatelja. Program je sastavio i vodio dr. Dinko Šokčević.

Po mom sudu, bilo je vrlo zanimljivo čuti pjesme na hrvatskom jeziku koje sam ranije poznavala samo na mađarskom. Izvođači su bili vrlo iskusni i vješti. Preporučujem vam da idete na takve programe jer ćete možda dobiti neku ideju za daljnje školovanje ili pronaći nekakav hobi.

Autorica: Mira Mođoroši, 9. razred