Ove godine u radionici sam željela dočarati svijet mediteranskih ulica. Kao temeljni materijal kućica smo upotrijebili sjemenjake- zaobljene crijepove- u nijansi boje mediteranskih krovova, salvete, rižin papir, ljepilo. Koristili smo tzv. dekupaž tehniku, papirnu umjetnost. Kao prvi korak još u Pečuhu sam sa brusnim papirom i vodom očistila i pripremila crijepove za rad. Tako smo mogli lakše zalijepiti salvetu kao prvi sloj, u boji ljuske jajeta. Kao drugi sloj smo lijepili prozore, vrata, vinovu lozu, pletenicu od češnjaka, cigle, cvijeće, psa, kolutiće za spašavanje i slike koje nas podsjećaju na taj dio Hrvatske. Uz kućice su učenici prikazali i more, obojili papir sa različitim nijansama plave boje, što nas podsjeća na more, te nalijepili valove od svijetloplavih i tamnoplavih salveta. Na tu podlogu su lijepili brodove, ribe, morske zvijezde, svjetionike tko što je htio, po izboru. U toj radionici smo željeli prikazati jedinstvenu kombinaciju prirodne ljepote i kulturne baštine mediterana.
Radionica je pokrenuta s ciljem prenošenja znanja o okolišu mediterana. U tom radu djeca su doživljela uspjeh kako u samostalnom radu, tako i u radu po parovima, grupama, kao oblik kooperativnog učenja. Stoga osim kreativnog rada sa slikama, bojama ova radionica je imala velik utjecaj na socio-emocionalni razvoj učenika.
Vlašići, otok Pag, 14. lipnja 2025. – U Pansionu Zavičaj u Vlašićima na otoku Pagu, u organizaciji Hrvatske državne samouprave, održan je Ljetni kamp hrvatskoga jezika za srednjoškolce iz Mađarske. Kamp, koji je trajao od 9. do 15. lipnja, okupio je 34 učenika koji pohađaju nastavu hrvatskoga jezika i književnosti u dvojezičnim hrvatskim gimnazijama u Mađarskoj.
Uz svakodnevne jezične i kreativne radionice, učenici su kroz izlete, susrete i kulturne sadržaje imali priliku produbiti svoje znanje o hrvatskom jeziku, kulturi i identitetu. Kamp se odvijao u Pansionu Zavičaj. Program je obuhvatio niz raznolikih aktivnosti: sudionici su posjetili renomiranu Siranu Gligora, otok Visovac i Nacionalni park Krka, istražili kulturne znamenitosti Zadra i Nina te upoznali tradicionalnu proizvodnju soli u Solani Nin, a kroz svakodnevne radionice razvijali su jezične i kreativne vještine.
Jedna od aktivnosti bila je filmska radionica, koju je vodila Magdalena Molnar Drinoczi. u okviru koje su učenici učili osnove filmskog izraza, snimanja, kadriranja i pripovijedanja kroz sliku. Članovi filmske radionice su bili: Lotti Kulcsar, Betta Bobany, Kíra Gyulai, Richard Lőrincz, Mira Zsifkó i Fanni Patak.
Tijekom filmske radionice učenici su bilježili svoje doživljaje fotografiranjem, a vrhunac kreativnog izražavanja bio je film koji su zajedno osmislili i montirali za završni program. U filmu su prikazani najljepši trenuci kampa, uz snimke izleta, radionica i zajedničkih trenutaka, što je dodatno obogatilo svečano zatvaranje.
Ovaj ljetni kamp dio je šireg programa Hrvatske državne samouprave koji promiče hrvatski jezik i kulturu među pripadnicima hrvatske manjine u Mađarskoj, stvarajući trajne veze između mladih naraštaja i njihove matične domovine.
Tekst: Magdalena Molnar Drinoczi voditeljica radionice filma
Srednjoškolski jezični kamp na otoku Pagu u Vlašićima započet je 09. lipnja 2025. godine, gdje su nas kao i uvijek ljubazno primili u hotel Zavičaj. Kamp, koncipiran na očuvanju i usavršavanju živog hrvatskoga jezika od 34 učenika i tri nastavnika pratitelja protekao je u znaku putovanja na izlete, razne radionice, zanimanja i naravno dnevnog odlaženja na plažu i kupanja u moru. Učenici su s uzbuđenjem očekivali dan putovanja, pogotovo zbog toga što su im ovako već zaključene ocjene i što su se mogli malo opustiti nakon naporne školske godine.
Prva tri dana smo odlazili na izlete, od kojih je prva stanica bila posjeta sirane Gligore, najnagrađivanijom siranom diljem Hrvatske. Imali smo posebnu privilegiju što smo mogli među prvima imati uvid u proizvodnju sira u posebnim prostorijama za proizvodnju sireva.
Tekst: Árva Bíró
Učenici u mojoj maloj radionici doživljaja napisali su sljedeće:
Sirana je bila vrlo zanimljiva, trebali smo nositi papirnati skafander. Sirevi su bili fini i zanimljivi.
Ekipa Paški sir
Danas smo posjetili jednu siranu na Pagu. Obukli su nas u zaštitno odijelo zbog čuvanja čistoće i proveli nas kroz cijeli proces izrade sira. Kada smo ušli dočekao nas je vrlo intenzivan miris sira. Pokazali su nam više od 30 vrsta sireva koji su napravljeni od različitih mlijeka. Bilo je sireva starih više od godinu i pol, ali i onih mlađih od mjesec dana. Vidjeli smo i sireve koji su bili pokriveni sa pljesni, ali i one koji su bili već potpuno žuti. Nakon obilaska, imali smo priliku kušati sireve. Vrlo smo uživali u izletu i sretni smo što smo imali priliku posjetiti jednu tradicionalnu siranu.
Posjet slapovima Krke započeli smo brodskim izletom na otok Visovac i posjeta franjevačkog samostana.
Otok Visovac nalazi se u Nacionalnom parku Krka, smješten usred istoimenog jezera koje je zapravo proširenje rijeke Krke. To je mali, ali iznimno važan otok zbog svoje prirodne ljepote i povijesnog značaja. Na otoku se nalazi franjevački samostan Gospode od Milosti, koji sadrži vrijednu zbirku knjiga, rukopisa i starih predmeta. Visovac je okružen zelenilom i vodom, pa izgleda kao jedan prizor iz neke bajke. Posjetitelji mogu doći brodom, uživati u miru, tišini i duhovnoj atmosferi. Otok je često odredište hodočašća osobito za blagdan Gospe od Anđela. Visovac nije samo vjersko središte, nego i dragocjeni dio hrvatske prirodne i kulturne baštine.
Ekipa Morske zvijezde
U srijedu smo posjetili Nacionalni park Krka. Putovali smo autobusom ok sat i pol, zatim smo brodom plovili do otoka Visovca. Tamo smo razgledavali stari franjevački samostan. U parku smo vidjeli različite životinje: paunove i kornjače.
Ekipa Morske zvijezde
Nacionalni park Krka je jedan od najljepših mjesta koja smo ikada posjetili. Priroda je nevjerovatno lijepa, slapovi rijeke i zelenilo djeluje vrlo čarobno. Posebno nam se sviđao Skradinski Buk gdje smo mogli šetati na drvenim stazama uz slapove i uživati u zvukovima vode. Park je vrlo lijepo uređen a staze su pogodne za šetnju. Mislimo da je Krka savršeno mjesto za opuštanje i bijeg od svakodnevog stresa.
Zadar, Nin i solana u Ninu su bile treće relacije izleta, koje su se odradile u četvrtak popodne.
U četvrtak smo posjetili solanu Nin, koje već stoljećima daje život. Othranila je više generacija, udomila mnoge biljke i životinje. O starosti solane svjedoči i rimska zapornica koja se i danas nalazi na poljima soli. U tim se starim vremenima sol mijenjala za zlato, unce za uncu. Poznato je da su i Rimljani svoje vojnike isplaćivali solju. U solani nas je čekala vodičica, koja nas je vodila jedan krug kroz solani i prikazala kroz priču proces proizvodnje soli, biljni i životinjski svijet solane. Imali smo priliku vidjeti uživo i pticu vlastelicu stanovnicu slanih laguna. U prodavaonici solane smo mogli kupiti razne prehrambene i kozmetičke proizvode na bazi soli. Vrlo lijepo smo se osjećali i bilo je vrlo zanimljivo.
Ekipa Morske zvijezde
Došao sam u Zadar jednog ljetnog popodneva, neplanirano, kao što se inače u životu baš onda dogode najljepše stvari. Već na prvi pogled grad me obuzeo osjećajem da vrijeme tu ne prolazi, već se samo odmara. Šetnja glavnom zadarskom ulicom i lukom je bila kao jedna šetnja u muzeju. S dvije strane povezale su se kamene fasade, kafići sa starinskim natpisima, miris svijeća i kave se miješao sa toplim zrakom primorja. U zraku se osjećala povijest grada, nenametljivo, ali ipak toliko kao da grad šapće: Pogledaj sve što smo proživjeli. Na Forumu, rimskom trgu, starom oko dvije tisuće godine, ispod crkve Svetog Donata stajao sam i gledao ostatke antičkih stupova, slušao dječji smijeh, glasove turista i let galebova u dalekom žuboru mora. Sve je to bilo u nekom savršenom skladu. Najviše su me očarale morske orgulje. Sjeo sam na kamena stubišta uz obalu i slušao kako iz dubine prodire zvuk orgulja…
Ljetovanje na Pagu bio je moj prvi kamp s noćenjem. Srećom nisam išao sam jer su sa mnom bili neki moji prijatelji iz škole te moj brat. Put je bio jako dug i zanimljiv, osim što nisam imao internet na mobitelu, i morao sam zamoliti roditelje da mi još pošalju. Kada smo stigli bio sam toliko uzbuđen da sam odmah otrčao na plažu tako da nisam nikome rekao. Zato su se moji roditelji odmah jako zabrinuli i mislili da me možda pojeo morski pas. Imali smo puno zabavnih i zanimljivih izleta. Nismo samo obilazili Pag, nego smo išli i u solanu u Nin, te u Zadar, a posjetili smo i Nacionalni park Krka. Najljepše mi je bilo kada smo jedne večeri s učiteljima skupljali školjke. One školjke koje sam donio kući, danas stoje na polici u mojoj sobi. Moji roditelji skoro nisu htjeli doći po mene jer je u programu pisalo da se vraćamo tek u lipnju 2026-e godine. Zato bih – barem na papiru – i dan danas trebao biti na Pagu…
Ovoga ljeta bila sam u plesnom kapmu u organizaciji KUD-a ,,TANAC,, u Santovu od 12. do 16. kolovoza. Ovo mi je bilo jedno od naljepših iskustava ovoga ljeta. U kampu nas je bilo oko pedesetero. Djeca su došla iz Dušnoka, Santova,te Pečuha i njegove okolice. Voditelj kampa je bio József Szávai.
Svaki dan smo imali plesne probe i učili nove plesove, na primjer iz Međimurja i Santova kao „Vesela je Šokadija”. Naučili smo i nove pjesme, što mi se jako svidjelo. Osim plesa, imali smo i druge programe. Išli smo na bazen u Davod gdje smo puno plivali, igrali se i odmarali. Imali smo i plesnu večer, gdje smo se svi zajedno zabavljali. U slobodno vrijeme razgovarala sam, igrala se i stekla nove prijateljice i prijatelje. Bilo mi je je super u kampu. Puno smo se smijali, plesali i upoznala sam nove ljude.
Bila sam baš sretna zbog svih tih lijepih doživljaja. Nadam se da će kamp biti organiziran i sljedeće godine jer bih opet išla.
Ove se godine organizirao VI. Hrvatski vjerski kamp. Održavao se od 27. srpnja do 1. kolovoza u Budimpešti.
Iz škole su bile s nama nastavnice Ágnes Tomola, Mirjana Murinji i Szilvia Molnár, a ostala djeca su osim nas bila iz Santova i Budimpešte. Prvi dan – u ponedjeljak – kada smo stigli,zauzeli smo sobe i sudjelovali na otvorenju kampa. U utorak smo bili u gradu pogledati Parlament i poslušati misu, a nakon nje nam je Venczel Tóth govorio o franjevcima. U srijedu smo otišli brodom u Sentandreju. Tamo su nam pričali o povijesti grada,pogledali smo znamenitosti,pa krenuli natrag na smještaj. U četvrtak smo bili u Bazilici, pogledali smo Trg junaka, „Városliget” i otišli na jedno igralište. Navečer smo imali diskać gdje smo mogli plesati, pjevati i družiti se. Neki dan smo imali radionicu na kojoj smo mogli napraviti svoj „papirus” i svoju lepezu. U petak smo već samo spremili stvari, napustili sobe i krenuli doma.
Jako volim biti u vjerskim kampovima, jer su mi najdraži prijatelji ovdje. Ja sam se jako dobro osjećala i ove godine, što više, mislim da mi se ovaj kamp sviđao najviše od dosadašnjih vjerskih kampova. Jedva čekam da idem i sljedeće godine.
Ujutro u devet sati autobusom smo krenuli na Pag. Kada smo stigli na smještaj bili smo iznenađeni, jer nismo mogli birati parove za sobu. Poslije smo se smirili i krenuli na plažu. Zabavljali smo se na plaži, pa smo trebali krenuti nazad u hotel jesti večeru. Poslije večere dobili smo paške majice i išli smo se slikati. Drugi dan smo išli u grad Pag. Dobili smo zadatak da u grupama se trebamo slikati ispred znamenitosti grada. Imali smo dva sata trošiti novac. U utorak smo se bavili sa ručnim radovima. U srijedu smo išli u Nin, u solanu. Poslije smo išli u grad Zadar, gdje smo dobili slobodno vrijeme ili smo mogli ići u toranj. U Zadru na rivi smo poslušali morske orgulje. U četvrtak smo bili u Nacionalnom parku Krka. Išli smo brodom, šetali smo prirodom, divili se vodopadima. U petak smo se bavili ručnim radovima kao i u utorak, farbali smo te izradili plakate i imali kvizove i plesačnicu. Zadnju večer smo imali završni party. U subotu smo krenuli autobusom kući. Jako nam se sviđao kamp pa zato želimo ići i iduće godine.
Tekst: Emma Kovács-Darvas i Lili Rebeka Fajfer učenice 6.b razred
