Nacrtala: Panna Szabó, 5. a
Božićni program
Na božićnom programu u organizaciji Učeničkog doma Miroslava Krleže sudjelovali su učenici 1. b razreda, koji su prvi put nastupali na školskoj priredbi sa svojom razrednicom Szilvijom Molnar, koja je pomno uvježbavala pjevanje s njima.
Uz njih su nastupili i Matija Orbán i Nada Sztázics iz 5.b razreda.
Učenički dom zastupali su učenici Viola Pintér, Viktória Bérci, Richárd Lőrincz i Mira Proszenyák.
U pripremi nastavnice Erike Zsárácz i Lidije Sztanics 6. razred je pomno pripremio i iznio na pozornicu ovaj lijepi betlehemski igrokaz.
Božićni program ne bi bio savršen bez našeg nastavničkog zbora i nastavnice Marte Rohonczi, u instrumentalnoj pratnji Antuša Vizina i Grge Kovača.
Nastavnik Antuš Vizin pripremio je s malim tamburaškim orkestrom (učenicima 6. 7. i 8. razreda) splet božićnih pjesama.
Tekst: profesorica Árva Bíró
Fotografije: profesor Ákos Kollár
Zagonetni dječak
Nacrtala: Janka Dolgoš, 7. a
Intervju s dr. Andrásom Sinkoviczem
Kad je Bog određivao koliko ćemo živjeti nije dao broj naših godina nego broj naših udisaja – jednom je rekla instruktorica joge. Kisik je neophodan uvjet da naše tijelo ostane živo i proizvodi energiju. Zrak koji ulazi u pluća dolazi iz atmosfere koja nas okružuje, čiji su sastav dušik (N), kisik (O2) i tragovi plina u okolišu. Znamo da zrak struji u pluća kroz dušnik pa kroz bronhe, a izmjena plinova se odvija kroz alveole. U priču instruktorice joge dodala bih i izjavu Maye Angelou, a to je da nije bitno koliko puta udahnemo, već trenutci koji oduzimaju dah.
Imala sam priliku napraviti kratki intervju s dr. Andrásom Sinkoviczem, pulmologom, voditeljem odjela, koji je sa mnom podijelio najčešće plućne bolesti. Istaknuo je štetnost pušenja na pluća, kao i rak pluća koji je jedan od najčešćih karcinoma današnjice. U nastavku ga možete pročitati.
Stvari koje izazivaju ovisnost u mojoj generaciji, ovdje mislim na pušenje cigareta, koliko će one utjecati na naše kasnije živote?
Kao najvažnije istaknuo bih da su naša pluća organ koji stari. Svoj maksimalni kapacitet dostiže oko dvadesete godine života, a nakon toga se konstantno smanjuje, (što prije počnemo koristiti duhanske prostore, to se prije dogodi). Nažalost ono što uđe ne može izaći nikada! Ne zavaravajte se, zbog sadržaja nikotina u takozvanom “Elfbaru” izaziva čak veću ovisnost od klasičnih cigareta!
Nama mladima je teško razmišljati o budućnosti, može li to uopće izazvati probleme u sadašnjosti-čak i u adolescenciji?
Zaista, značajni problemi će se dugoročno pojaviti (tumor pluća, bronhitis) u dobi od 50-60 godina, ali mnogo veći rizik od srčanog udara koji se javlja u dobi od 30-40 godina više nije u dalekoj budućnosti! Također znamo da svaki drugi odrasli pušač umre zbog pušenja! Naime, mehanizmi za čišćenje (cilije) u plućima stalno su paralizirani duhanskim proizvodima, stoga će svaka bolest gornjih dišnih putova biti dugotrajna čak i u mladosti.
Imate li kakav savjet što učiniti za nekoga tko je već ovisan o pušenju?
Nažalost, pušenje s vremenom izaziva jaču psihičku ovisnost od heroina. Što prije odlučimo prestati, to će nam biti lakše. Ne bih ulazio u detalje koliko to može biti financijski teret za vaš život (čak i cijena nove kuće ili novog automobila), ali odvikavanje može samo koristiti vašem zdravlju!
Mislim da uvijek vrijedi govoriti o zanimljivom funkcioniranju naše zajednice i njezinim zajedničkim problemima. Cilj mi je ovakvim člancima ukratko sažeti sve ono bitno što se često zna pojaviti kao pitanje.
Tekst napisala: Liza Amira Monori, 8. razred
Svijet glazbe na udaraljkama
Prvoga dana nakon jesenskog odmora s razredom smo posjetili koncert udaraljkaškog ansambla “Talamba” u Kulturnom centru “Kodály” u Pečuhu.
Događaj je bio posebno zanimljiv jer nismo samo prisustvovali koncertu, već smo krenuli i na fantastično putovanje kroz povijest instrumenata; od prapovijesti do modernog doba. Saznali smo da su se u prapovijesti koristili udaraljkaški instrumenti. Naši preci su na taj način slavili uspješan lov na mamute. Mnogi od nas nisu bili upoznati s instrumentom zvanim amadinda, koji se koristi u Africi. Kada je Kolumbo otkrio Ameriku, nije donio samo zlato, nego i domoroce, koji su sa sobom u Europu donijeli svoju tradiciju i glazbu. Na taj su način američku glazbu uveli u Europu. Bilo je vrlo zanimljivo čuti povijest zvona. Unatoč tome što su bila raširena već u srednjem vijeku, koriste se i danas.
Koncert je bio posebno uzbudljiv jer smo slušali mnoge poznate filmske teme iz 21. stoljeća u izvedbi udaraljkaša, što je spojilo atmosferu velike dvorane s jednostavnim, čistim zvukom narodne glazbe.
David Dimák, 5.b
Izlet na Plitvička jezera
Tijekom jesenskih praznika otišla sam na planinarenje u čarobno mjesto koje nudi prekrasno iskustvo u srcu Hrvatske.
Plitvička jezera, jedan od najvećih i najposjećenijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, pu je turista u svako godišnje doba. Možete birati između nekoliko planinarskih ruta, koje se razlikuju svojom duljinom. Budući da su jezera nastala prirodnim putem, postoje dijelovi staze koji vode gotovo do površine jezera, a možemo mu se diviti iz velike blizine. Nacionalni park se sastoji od šesnaest jezera, a tu i tamo možete naići čak i na ogromne slapove. Moram spomenuti i životinjski svijet parka. Što se tiče biljaka, iako bih vam mogla puno govoriti, ipak ću to sažeti. Ondje se mogu vidjeti borovi, bukva, joha i hrast. U šumi parka možete pronaći i različite vrste cvijeća te pedeset vrsta orhideja. Treba znati da medvjed na znaku parka nije ondje bez razloga. Naime, u šumi žive medvjedi, vukovi, lisice i još nekoliko grabljivica, ali i razne ptice pjevice.
Mislim da je to najbolje mjesto za opuštanje u prirodi, a doživljaj je zagarantiran, posjetit ćete ga u bilo koje godišnje doba!
Tekst i fotografije: Liza Amira Monori
Berbeni projekt
U školi Miroslava Krleže svake se godine organizira Berbeni projekt prije jesenskoga odmora.
Ove smo godine proslavili jesenske pragrame 22. listopada. Za tu priredbu uvijek su zaduženi postaviti predstavu aktualni desetaši, koji smo sada mi. Naša rezrednica, profesorice i profesori pjevanja, plesanja i glazbe zajedno su osmislili i sastavljali sve naše uloge. Profesorica vizualne kulture i nastavnica vjeronauka nam su pomagale ukrasiti pozornicu. No, i mi smo imali dosta posla. Tko je mogao, donio je rekvizite, jesenske plodove, ukrase i kolače. Pored toga, naravno, morali smo i učiti naše tekstove, pjesme i korake plesova. Igrokaz je objedinio suvremeno doba i doba naših baka i djedova. Počasni gost bila je baka naše razredne kolegice iz Mohača, koja nam je ispričala kako je u njezinom djetinjstvu izgledala berba. Svako je dobio ulogu, svi smo bili uključeni u razgovor. Na kraju smo i publiku pozvali u zajedničko kolo. Po mom mišljenju ovo je najbolji dio, budući da smo svi mi, koji smo tako različiti, ipak smo isti u nečemu… u kulturi.
Poslije svih programa viši razredi su prodavali kolače, slatkiše i piće, a gimnazijalci su kuhali ukusni paprikaš. Učenici nižih razreda imali su priliku isprobati jesenske igračke, plesti košare i zabavljati se na suncu.
Sveukupno, bio nam je odličan taj dan, a najbolji dio samdošao je poslije toga… JESENSKI ODMOR!
Mira Mođoroši, 10. razred
Fotografije: profesor Akoš Kolar
Dvorac u oblacima
Nacrtala: Veszna Bőhm, 8. b
Jesen
Naslikala: Réka Gulyás, 5. a
Posjet Prirodoslovnom muzeju u Pečuhu
Dana 10. listopada s razredom smo išli u Prirodoslovni muzej. Onamo su nas vodile nastavnica Tünde i nastavnica Marica.
Teta, koja radi u Muzeju, pričala nam je o životinjama, koje stanuju na Mečeku. Osim toga nam je i pokazala preparirane životinje – jazavca, lisicu, ježa i vjevericu – te lubanju jelena. Svaka skupina dobila je fotografiju jedne životinje pa ju je trebala pronaći u Muzeju. Nakon što smo igrali igru i pogledali izložbu prepariranih životinja, dobili smo za uspomenu označivač stranica.
Bilo je vrlo zanimljivo i poučno!
Tekst napisala: Milla Marijančić, 6. razred
Fotografije: nastavnica Tünde Somogyi